Prostorni položaj
Granice
S obzirom na prostorno-geografski položaj, Općina Kneževi Vinogradi je
dio kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske Županije i
Republike Hrvatske, budući da na istoku graniči sa Vojvodinom -
Republikom Srbijom.
Na sjeveru prostor Općine graniči s prostorom općine Draž , te na
sjeverozapadu s prostorom općine Popovac. Ukupna dužina sjeverne
granice iznosi ukupno 17 km. Na zapadu Općina graniči s prostorom Grada
Belog Manastira, granicom dužine 6 km. Na jugozapadu Općina Kneževi
Vinogradi graniči s općinom Čeminac u dužini od 14 km, a na jugu s
Općinom Bilje i dužinom granice od 17 km.
Prirodna obilježja i korištenje resursa
Područje Općine Kneževi Vinogradi pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje. Na području Općine javljaju se oblici nizinskog ravnjačkog i brdskog reljefa.
Brdski reljef predstavljaju padine Baranjske planine – Banske kose na sjeverozapadu Općine, s najvišim vrhom od 245 m.
Na ovim prostorima vlada umjereno kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte intenzivne promjene vremena.
Strukturi površine Općine prema katastarskim kategorijama čine:
- poljoprivredne površine 15.573 ha – 62,6 %
- šumske površine 5.948 ha – 23,9 %
- vodotoci i kanali 1.209 ha – 4,8 %
- ostale površine trstici i bare, te neplodno i izgrađeno tlo 2.147 ha – 8,6 %
Površina ukupnih građevinskih područja iznosi 943, 7 ha i zauzima 3,8 % površine Općine. Građevinsko zemljište nije katastarska kategorija i u njemu se nalazi osim neplodnog i poljoprivredno zemljište.
Zaštičeni objekti
Osnovne karakteristike prostora uređenja Općine Kneževi Vinogradi, s gledišta zaštite kulturne baštine je u podjednakoj zastupljenosti tradicijskih građevina, arheoloških lokaliteta i pojedinačno zaštićenih sakralnih građevina.
Iz uobičajenog fonda tradicijskog graditeljstva (seoskih kuća i ambara) rasprostranjenih u Kn.Vinogradima, Kotlini i Suzi izdvaja se specifična skupina građevina u Zmajevcu. To je tzv. Arhitektura u zemlji – vinski podrumi u lesu i gatori. Posebnost koja proizlazi iz njihove neposredne povezanosti s autohtonim krajolikom tvori glavnu identifikacijsku odrednicu tog kraja i Baranje uopće. To su Reformatski i Katolički surduk s 80-tak ukopanih podruma.