Naselja
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi nastali su kao strategijski važno naselje na jednoj od ključnih točaka tog prometnog pravca još u Starom vijeku. Već su Rimljani ovdje imali koloniju, a mjesto su nazivali Donatium, o čemu postoje bogati arheološki nalazi. Kneževi Vinogradi koji su nastali kao jedno od najstarijih mjesta u Baranji pod tim se imenom javljaju u popisu iz 1687.godine, dakle prije osnutka vlastelinstva Belje, što navodi na zaključak kako je selo u Srednjem vijeku pripadalo obitelji Herceg.
Karanac
Karanac je jedino naselje današnje Općine Kneževi Vinogradi koje je pripadalo nekadašnjem vlastelinstvu Darda. Također je obilovao vinogradima i šumama koji su zauzimali trećinu područja. Stanovnici su proizvodili izvrsno vino. Kroz mjesto je prolazila kraljevska i poštanska cesta te je u selu djelovalo sedam obrtnika (postolari, krojači, bačvari i tokar) i jedan trgovac. Kako je selo posjedovalo kvalitetne livade imali su dosta stoke koju su prodavali po sajmovima.
Zmajevac
Prije Krista na području Zmajevca Rimljani su imali svoju koloniju koja se zvala Ad Novas. Na brijegu Varheđ pored sela u 18. stoljeću otkrili su ostatke 24 kutnog castelluma (tvrđave). 1246. godine spominje se pod imenom Verusmorth. Srednjovjekovni gospodari bili su iz obitelji Gara, a prije 1500. godine Zmajevac je bio centar cijelog gospodarstva i nalazio se u vlasništvu Petra Gereba, rođaka Matije Korvina. Oko 1719. godine stigli su u selo njemački katolici, a po tome nakon nekoliko desetljeća mađarski katolici. Do tada su u Zmajevcu živjeli mađari protestantske, kalvinističke vjere. Sredinom 18. stoljeća Zmajevac prelazi u vlastelinstvo Belje. Krajem istog stoljeća u mjestu djeluje 21 obrtnik, ali većina stanovnika se bavi poljoprivredom. Gospodari proizvode grožđe i vino, voće, a bave se i ribarstvom.
Suza
Suza je naseljena u doba kraljeva Arpadovića. Prvi pismeni trag potiče iz 1252. prema kojem kralj Bela IV. daruje ovaj teritorij županu Nana. Tadašnji naziv mjesta je bio Chuza. Hrvatski naziv je sličan samo po izgovoru, ali njegovo značenje nije povezano sa značenjem mađarskog naziva.
U XV. stoljeću pripada gospodarstvu iz Šikloša, a u XVI. gospodar sela je Péter Perényi.
Za vrijeme vladavine turaka plaća porez mohačkom sandžaku.
Kotlina
Kotlina je mjesto s naročito lijepim položajem u živopisnoj dolini opkoljenoj vinogradima dok na zapadnom kraju počinju tri prelijepe doline. Bilo je naseljeno i u vrijeme Turaka. Njezino brdovito područje u doba vlastelinstva Belje obilovalo je vinogradima s prvoklasnim vinom koje se dobro prodavalo. Naročito je bilo čuveno njihovo bijelo vino. Osim vina prodavali su trešnje i šljive koje su najčešće odvozili u Osijek, a uspješno su se bavili i povrtlarstvom.
Kamenac
Kamenac je doba vlastelinstva Belje imao prostrane šume i vinograde, koji su zapremali gotovo pola područja, ali je bio slabo naseljeno mjesto. Stanovnici su se bavili vinogradarstvom i živjeli od prodaje vina i voća. Ondje je 1766.godine živio narod kalvinske ispovjesti.
Prezimena koja se susreću po popisu 1767.godine jesu:
Biro, Bodocsi, Bordohi, Dömse, Doroghi, Fülöp, Gödöler, Kiss, Konczos, Kovach, Kovacs, Maricz, Moricz, Nagy, Ö.Fülöp, Ö.Üdveges, Pap, Simony, Szürö, Tamas, Thott.
Radnička naselja - "Pustare"
Naselje Mirkovac kao majur naseljen je od vlastelinstva Belje oko 1850. godine, dok je Sokolovac kao majur nastao spajanjem pustara Almas i Tapolca oko 1860. godine.
Danas su radnička naselja – pustare Jasenovac i Sokolovacu u izumiranju. Od popisa 2001. godine kad je u Jasenovcu upisano 95, a u Sokolovcu 55 stanovnika, sada živi 15-tak %, dok su se ostali stanovnici iselili ili u druga mjesta Općine ili u gradove.
Mirkovac je radničko naselje s 135 stanovnika, koji su uglavnom zaposleni u Poljoprivrednom pogonu Belja d.d. koji se nalazi u samom središtu Mirkovca.